Vijesti
- Detalji
- 6 fotografija
Poznati međimurski pučki pjesnik, skladatelj i samouki jezeromešter Florijan Andrašec, ostavio je veliki trag u području kulturne baštine Međimurja i šire, na ponos svog rodnog Dekanovca. Tijekom svog života prikupljao je narodne pjesme i običaje, a uz to je plodno stvarao: pisao je pripovijetke, novinske članke te pučke kalendare, a zapisao je i oko 300 međimurskih popijevki. Bio je zborovođa, kapelnik limene glazbe te orguljaš, a za crkvu u Dekanovcu izradio je glavni oltar. Svirao je i mnogo različitih instrumenata te mu je život bio obojan glazbom i umjetnošću. Mještani ga zbog svih njegovih djela ne zaboravljaju i stoga svake godine obilježavaju godišnjicu njegove smrti. Kantor je preminuo u svom rodnom Dekanovcu 9. srpnja 1962. godine. Godišnjica njegove smrti obilježena je paljenjem svijeća na mjesnom groblju, a zatim i u spomen-parku u središtu Dekanovca.
- Detalji
- 82 fotografije
9. srpnja 2022. u Dekanovcu se održao prvi Festival „kinča“ u Međimurju.
Zahvaljujući inicijativi Nade Tomašek, vješte izrađivačice „kinča“ i suradnice Muzeja Međimurja Čakovec koja svoje znanje nesebično dijeli na brojnim radionicama u međimurskim školama i udrugama, te u organizaciji KUU „Florijan Andrašec“ Dekanovec, priliku da izlože svoje radove našlo je 8 izlagača (udruga i pojedinaca):
- Društvo žena Mursko Središće
- KUD Podturen
- KUU „Magda i Luisa“ Madžarevo
- Katarina Blažon, Dekanovec
- Marija Novak, Turčišće
- Ana Sobočanec, Domašinec
- Ljubica Bubek, Čakovec
- Nada Tomašek i Ljubica Đurkin, Dekanovec.
Izrada cvijeća od krep-papira, tzv. „kinč“ dio je kulturne nematerijalne baštine specifične za sjeverozapadni dio Hrvatske, a u Riznici Međimurja Čakovec može se vidjeti postav posvećen ovome dijelu baštine.
Festival „kinča“ u Dekanovcu svojim su nastupom dodatno uljepšali KUD Novakovec, Limena glazba Dekanovec, te eminentno ime na etno-sceni, Lea Šprajc.
U uvodnom dijelu, nakon pozdravne riječi Lucije Tomašek predsjednice KUU „Florijan Andrašec“ Dekanovec, o „kinču“ je govorila vjerna čuvarica tradicije koja „trga od zaborava“, Marija Novak, te kustosica MMČ, etnologinja Janja Kovač.
Paralelno uz Festival „kinča“ razvijao se i svojevrstan međugeneracijski projekt naziva „Međimurski vrčok“ , koji je zajednički projekt KUU „Florijan Andrašec“ i Područne škole Florijana Andrašeca Dekanovec. Tako je nastala digitalna i tiskana slikovnica „Međimurski vrčok „ s fotografijama vrsta cvijeća koje se moglo naći u međimurskim okućnicama i s razlikovnim rječnikom naziva cvijeća u standardnoj hrvatskoj i dijalektalnoj međimurskoj inačici. U radu na projektu sudjelovale su učenice Anja Kolarić, Lana Kovačić, Maria Hlišč i Jelena Kolarić, a uz njih razlikovni rječnik su predstavile Elizabet Sabolek, Saša Hunjadi, Tina Kovač i Barbara Kovač. Slikovnicu potpisuju Lucija Tomašek i učiteljica Tatjana Pintarić, a projekt financijski pomaže Općina Dekanovec na čelu s načelnikom Ivanom Hajdarovićem.
- Detalji
Transparentni proračuni omogućuju uvid u potpune, točne, pravovremene i razumljive informacije o proračunu, pa građani mogu vlastitim angažmanom utjecati na efikasnost prikupljanja javnih sredstava i ponude javnih dobara i usluga, na povećanje odgovornosti lokalnih vlasti i smanjenje mogućnosti za korupciju.
Institut za javne financije predstavio je 29. lipnja 2022. rezultate najnovijeg ciklusa istraživanja transparentnosti 576 proračuna županija, gradova i općina koje se provodi u okviru projekta Hrvatske zaklade za znanost “Isplati li se transparentnost? Politički i socioekonomski učinci transparentnosti proračuna lokalnih jedinica u Hrvatskoj”. Istraživanjem se željelo utvrditi količinu i pravovremenost objavljenih dokumenata županija, gradova i općina.
Za potrebe ovog istraživanja, proračunska transparentnost mjeri se brojem ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na službenim mrežnim stranicama hrvatskih lokalnih jedinica, a to su u ovom ciklusu:
- godišnje izvršenje proračuna za 2020.;
- polugodišnje izvršenje proračuna za 2021.;
- prijedlog proračuna za 2022.;
- izglasani proračun za 2022. i
- proračun za građane za 2022.
Detaljna analiza i metodologija istraživanja objavljena je u Osvrtu Instituta za javne financije “Proračunska transparentnost županija, gradova i općina: studeni 2021. – travanj 2022, a rezultati su dostupni i na interaktivnoj karti: www.ijf.hr/transparentnost.
- Detalji
Od početka lipnja 2022. otvoren je 8. fotografski natječaj „Moji doli i bregi“ čiji je organizator Lokalna akcijska grupa Međimurski doli i bregi.
Foto natječaj ima sljedeće teme:
- Mladi u ruralnom razvoju
- Poljoprivredne aktivnosti
- Turistički potencijali područja LAG-a
*Obavezno naznačiti kojoj temi pripada pojedina fotografija
Fotografije moraju biti snimljene na području LAG-a Međimurski doli i bregi, tj. na području općina Belica, Dekanovec, Domašinec, Gornji Mihaljevec, Mala Subotica, Nedelišće, Podturen, Pribislavec, Selnica, Strahoninec, Sveti Juraj na Bregu, Sveti Martin na Muri, Šenkovec, Štrigova, Vratišinec te gradova Čakovec i Mursko Središće.
Svaki sudionik može poslati ukupno 5 fotografija.
Natječaj traje do 31. srpnja 2022. godine.
Autori odabranih fotografija bit će nagrađeni vrijednim poklon paketima članova LAG-a Međimurski doli i bregi.
Ostale informacije nalaze se u raspisu u prilogu.
- Detalji
13.05.2022. GODINE – PETAK
18:00 sati – svečana sjednica Općinskog vijeća Općine Dekanovec
14.05.2022. GODINE – SUBOTA
18:00 sati – predstava Kerekesh Teatar – DIMNJAČAR (dvorana Doma kulture Dekanovec) – poklon mještanima od Općine Dekanovec povodom 25-te obljetnice Općine Dekanovec
15.05.2022. GODINE - NEDJELJA
SRD Mura Dekanovec (ribičko druženje i natjecanje „Pre jaki glavi“ na rijeci Muri)
15:00 sati – Rekreativna biciklijada do rijeke Mure, a polazak je od Doma kulture Dekanovec te nastavak druženja „Pre jaki glavi“
- Detalji
- 2 fotografije
Molitvom i paljenjem svijeća na grobu Mune Orehov iz Dekanovca obilježena je obljetnica smrti te svestrane pučke umjetnice.
Muna Orehov rođena je 02. svibnja 1925. godine. Bila je pravi kulturni djelatnik široke kreativnosti i raznolikosti u svojem umjetničkom stvaralaštvu. Pisac pučke poezije i šaljivih pripovijesti, pjevačica međimurskih i crkvenih popijevki, dugogodišnja voditeljica dramske, pjevačke i plesne grupe kulturno umjetničkog društva i čuvarica Andrašecove glazbene i književne baštine. Ljubav prema glazbi otkriva u ranoj mladosti slušajući na misnim slavljima Florijana Andrašeca i njegov crkveni zbor. Tu dobiva i nadahnuće za pjevanjem svetih pjesama i vjernicima otkriva svoj prelijepi glas koji će ovim crkvenim prostorom odzvanjati nekoliko desetljeća. Vjerojatno najviše vokalne domete, ostvarivala je godinama u Nedelišću na „Međimurskim popijevkama“, već tradicionalne glazbene manifestacije izvornih pučkih popijevki iz Međimurja. I tu, zbog vjernosti originalnoj izvornoj noti i narječju, biva nagrađena kao najvrjednija čuvarica međimurske pjesme. Njena svestranost i široka kreativnost dolazi do izražaja u kulturno umjetničkom društvu koje, kao voditeljica, preuzima 1976. godine. Postojeće pjevačice i plesačice uči glumi i ubrzo raspolaže kvalitetnom dramskom grupom. Osjećaj za pjevačko i plesno tumačenje spaja sa vlastitim šaljivim pripovijetkama dobivajući tako izvrsno amatersko kazališno djelo. Poznajući seoski način života, običaje i razmišljanja ljudi, nastupe u izvornom, mjesnom govoru, uvježbava do originalnosti. I tako godinama nastupajući diljem međimurskog cvijetnjaka, a više puta i Zagreba, kulturno društvo „Aktiv žena“ osvaja najviša priznanja. Umrla je 06. svibnja 2012. godine.
- Detalji
- 5 fotografija
28. travnja 1888. godine rodio se u Dekanovcu začetnik novije hrvatske lirike i predstavnik kajkavske popevke Florijan Andrašec. Kantor Florijan Andrašec bio je izniman hrvatski pučki pjesnik, sakupljač narodnog blaga, melograf, kipar, bačvar, izumitelj, zborovođa, orguljaš, osnivač i kapelnik Limene glazbe u Dekanovcu ali je najpoštenije zvati ga – jezeromešter.
Na poticaj Vinka Žganca u Celju se školovao za orguljaša. Do svoje smrti radio je kao crkveni orguljaš – kantor u svojem mjestu. U slobodno vrijeme bavio se zemljoradnjom, košaraštvom, bačvarstvom, izumiteljstvom, rezbarstvom, pjesništvom, skladanjem te kao bliski suradnik dr.Vinka Žganca, pjevanjem, zapisivanjem i obradom međimurskih narodnih pjesama koje su obogatile hrvatsku tradicijsku glazbenu baštinu.
Načelnik Općine Dekanovec Ivan Hajdarović, predsjednica Općinskog vijeća Općine Dekanovec Melani Baumgartner i vijećnica Općinskog vijeća Monika Magdalenić na prigodan način obilježili su 134. godišnjicu rođenja kantora Florijana Andrašeca.
- Detalji
U želji da sačuvamo govor, običaje i pjesmu/popijevku Međimurja te da mlade naraštaje upoznamo s nematerijalnom baštinom našega kraja, u OŠ Domašinec provodimo projekt Florijan i ja posvećen pučkom piscu, pjesniku, kiparu i glazbeniku Florijanu Andrašecu. Cilj nam je da se kroz tekstove Andrašecovih pjesama učenici pobliže upoznaju sa zavičajnim govorom, prirodnim posebnostima i ljepotama zavičaja, a potom svoj doživljaj izraze u obliku likovnog ili literarnog uratka.
Tema natječaja ove su godine bile pejzažni motivi u pjesmama Florijana Andrašeca: Tam pri našoj staroj Muri, Črez šumu, Vrbe, Snieg, Proleče, Leto, Jesen. Za likovni natječaj likovni problem bio je kontrast/simetrija/zrcaljenje. Na raspisani natječaj javilo se 14 škola u literarnom dijelu, te 21 škola likovnom dijelu natječaja. Ukupno je pristiglo 46 literarnih radova (19 u konkurenciji razredne nastave i 25 predmetne) i 70 likovnih radova (48 u konkurenciji nižih razreda i 22 rada viših razreda).
S ponosom ističemo da su radovi pristigli iz škola kajkavskog govornog područja iz ukupno 6 županija: Međimurske, Varaždinske, Krapinsko-zagorske, Koprivničko-križevačke, Primorsko-goranske te Grada Zagreba. I ove godine nastavili smo i suradnju s Učiteljskim fakultetom – Odsjekom u Čakovcu u vidu studentskih seminarskih radova (kolegij Metodika kajkavskog narječja i književnosti – profesorica Tamara Turza Bogdan).
Pozivamo vas na otvorenje izložbe dječjih likovnih i literarnih radova nastalih u sklopu školskog projekta Florijan i ja 2022., dana 28. travnja 2022. u 10 sati u Domu kulture u Dekanovcu.
